Aronija - sibirska borovnica
Aronija je izuzetno ljekovita biljka. Ona se naziva i "namirnica budućnosti" upravo zbog velike ljekovite moći na ljudski organizam. Vrlo efikasno djeluje na organizam pročišćavajući ga od štetnih tvari i teških metala i zato je korisna preventiva protiv malignih bolesti.
Njeno podrijetlo je sa istočnog dijela Sjeverne Amerike. Uz crnoplodnu Aroniju melanocarpu može se naći i crvenolisna Aronia arbutifolia. Spada u porodicu ruža – Rosacea.
U prirodi je aronija listopadni grm visine i preko 2 metra. U proljeće ju krase prelijepi bijeli cvjetovi smješteni na kiticama. U kontinentalnoj hrvatskoj cvate krajem travnja. Listovi su joj ovalni, nazubljenog ruba, u vegetaciji su tamnozelene boje, dok u jesen dobivaju vrlo dekorativnu crvenu boju. Odgovara joj kiselo i vlažno tlo. Optimalna količina oborina godišnje je 500-600 mm. Mraz gotovo uopće ne može naškoditi stabljici i cvijetu aronije. Ozbiljna oštećenja mogu se očekivati tek pri temperaturama -30 C sredinom zime. Kritična temperaturna granica tla je -11 C.
Nakon razvoja listova krajem travnja, pokazuju se prvi cvjetovi. Cvatnja traje oko 10 dana. Cvjetove oprašuju uglavnom pčele, ali je moguće i vjetrom. Aronija je samoplodna biljka.
Okrugli ljubičasto-crveni plodovi nastaju od cvjetova. Radi se o sitnim jabučastim plodovima sa promjerom od 6-13 mm, a težine od 1-1,5 grama. Plodovi obično dozrijevaju u kolovozu. Meso ploda ima crvenu boju i slatku do kiselkastu i trpku aromu. U plodovima ima koštica, a sjemenke su sitne. Svi plodovi dozrijevaju u gotovo isto vrijeme. Nakon berbe koja je kod nas ručna odmah se prerađuju u sok i pripremaju za čaj.